Poreski dug 354 miliona eura

Bez autora
Mar 19 2013

Nivo realnog poreskog duga na kraju prošle godine iznosio je 354 miliona eura. Kod evidentiranja i naplate poreskih obaveza, bitno je utvrditi razliku između poreza za koje je propisano podnošenje poreske prijave i poreza i doprinosa na lična primanja i drugih poreza po odbitku. Za poreze koji se utvrđuju podnošenjem poreske prijave, gdje, između ostalog, spadaju porez na dobit, na dodatu vrijednost i akcize, evidentiran je poreski dug od 290,8 miliona eura. Od tog iznosa na likvidirane poreske obveznike se odnosi 24,7 miliona eura tako da ostaje dug od 266,1 miliona. Taj iznos se može smatrati podatkom sa visokim stepenom tačnosti za te vrste poreza. Po tom osnovu najveći dio duga se odnosi na oko 120 obveznika. Drugi segment odnosi se na poreze i doprinose na lična primanja i dug po tom osnovu je procijenjen na 119,8 miliona eura.

Poreski dug 354 miliona euraNivo realnog poreskog duga na kraju prošle godine iznosio je 354 miliona eura, pokazali su podaci Ministarstva finansija i Poreske uprave.

Predstavnici PU objasnili su da je kod evidentiranja i naplate poreskih obaveza, bitno utvrditi razliku između poreza za koje je propisano podnošenje poreske prijave i poreza i doprinosa na lična primanja i drugih poreza po odbitku.

„Za poreze koji se utvrđuju podnošenjem poreske prijave, gdje, između ostalog, spadaju porez na dobit, na dodatu vrijednost i akcize, evidentiran je poreski dug od 290,8 miliona eura. Od tog iznosa na likvidirane poreske obveznike se odnosi 24,7 miliona eura tako da ostaje dug od 266,1 miliona“, navodi se u saopštenju.

Taj iznos se, kako su naveli, može smatrati podatkom sa visokim stepenom tačnosti za te vrste poreza. Po tom osnovu, kako su naveli, najveći dio duga se odnosi na oko 120 obveznika.

Drugi segment odnosi se na poreze i doprinose na lična primanja i dug po tom osnovu je procijenjen na 119,8 miliona eura.

„Taj podatak izveden je procjenom, pa ga karakteriše određeni stepen nepouzdanosti, usljed brojnih tehničkih i problema u samom načinu evidentiranja poreskih obaveza“, navode iz PU.

Oni su objasnili da poreska obaveza kod poreza i doprinosa na lična primanja i drugih poreza po odbitku nastaje u momentu isplate prihoda i isplatilac ima obavezu da obračun poreza i doprinosa podnese poreskom organu i da ih plati.

„Međutim, u proteklom periodu su donijeta različita zakonska rješenja, što je dovelo do toga da se u pogledu obaveza kod određenih kategorija obveznika ne iskazuje pravo stanje duga“, kazali su iz PU.

Postoje, kako su naveli, situacije da poreski obveznici nijesu adekvatno izmijenili podnijete prijave, pa postoji visok iznos evidentiranih obaveza koje realno ne postoje ili, na drugoj strani, pretplata, gdje uplatilac nije podnio prijavu.

„Postoji veći broj slučajeva gdje su prijave podnijete, a da nije došlo do uplata, naročito kada se radilo o postupcima stečaja, likvidacije ili podnošenja zahtjeva za reprogramiranje poreskih obaveza“, rekli su iz PU.

Oni su objasnili da dug po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja faktički ne bi trebalo ni da postoji u poreskom računovodstvu, s obzirom na to da se prijava odnosi samo za isplaćene poreze i doprinose. Postojeća zakonska rješenja su takva i pri tome se raspolaže podacima o periodima za koje nijesu isplaćene zarade i druga primanja na koja se plaćaju porezi i doprinosi.

„Podatak o periodu za koji nijesu isplaćene zarade je kvalitativan, ali nedostaje podatak o preciznom stanju duga. Pošto je u toku postupak eksterne revizije informacionog sistema PU, u ovom trenutku se razmišlja i o povratku na prijavljivanje obračunatih poreza na lična primanja“, navodi se u saopštenju.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik